Slovenski ministar vanjskih poslova i predsjedavajuci Vijeca EU Dimitrij Rupel u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ još jednom je pozvao lidere u BiH da usvoje reformu policije i potpišu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom. Rupel, koji od pocetka godine predstavlja Sloveniju na celu Unije, kaže da je „potpis nadohvat ruke“ i da niko nece profitirati ako se BiH zaustavi na evropskom putu. U otvorenom intervjuu Rupel govori i o utjecaju situacije u regionu, Kosova i Srbije na BiH, ali i bilateralnim odnosima Slovenije i BiH. Pojacati napore Moguce jeste, ali mislite li Vi da ce BiH imati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU do kraja Vašeg predsjedavanja Evropskom unijom? Jako bih želio da se to desi. To bi bio veliki skok za BiH, od suštinskog znacaja, ali i velika simbolicna vrijednost za cijeli region. Ipak, postoje mjere, posebno reforma policije, koje moraju proci prije toga. Slovenija je spremna pomoci tamo gdje je to moguce. Bez obzira na to, principijelna odgovornost za napredak reformi leži u BiH. Bh. lideri trebali bi maksimalno pojacati napore, prevazici unutrašnja neslaganja i težiti zajednickom cilju. Naredni dani u Parlamentu BiH mogli bi se pokazati krucijalnim za to. Potpisivanje je nadohvat ruke, ali lideri trebaju pokazati dobru volju, hrabrost i smjelost. Niko nece profitirati od toga da BiH stoji u mjestu na putu ka Evropskoj uniji. Šta bi taj sporazum znacio za buducnost BiH? Za svaku zemlju koja teži clanstvu u EU zakljucivanje SAA uvijek je bila važna prijelomnica na tom putu u politickom i prakticnom smislu. To je pocetak nove faze koja vodi ka kandidatskom statusu. Posebno za BiH, to bi bilo veliko ohrabrenje za provodenje teških unutrašnjih reformi i bio bi razlog za optimizam za buducnost. Privremeni sporazum koji bi bio potpisan zajedno sa SAA stavio bi relevantne odredbe u praksu odmah, cak i prije ratifikacije SAA. Širok spektar veoma prakticnih mjera saradnje i pomoci EU bio bi moguc za BiH. Kako gledate na trenutnu politicku situaciju u BiH? Komplicirana državna struktura i postojece nepovjerenje medu zajednicama jesu najveci i dugotrajni problemi u BiH. Zbog njih je cesto teško doci do kompromisa i zbog toga uloga OHR-a još ne može biti u potpunosti zamijenjena. U isto vrijeme, evropska perspektiva pod šeširom specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajcaka snažan je podsticaj. Parafiranje SAA prošle godine je napravilo pozitivni momentum za reforme. Nadam se da se to može zadržati i da ce policijska reforma biti uskoro završena. Važno je da i politicki lideri i glasaci razumiju da njihova zemlja može uci u EU samo kao u cijelosti demokratska i multietnicka država. Politicari bi trebali poceti voditi izbore na kartu EU i glasaci bi im u tome mogli pomoci zahtijevajuci evropsku buducnost za BiH. Kampanja koju je Lajcak pokrenuo može uraditi taj posao. Svida mi se web-stranica reci.ba i mislim da bi se nešto slicno moglo uraditi i u drugim zemljama regiona. Politika uvjetovanja Neki tvrde da je politika uvjetovanja koju EU primjenjuje na BiH preteška za nju zbog dvoentitetske strukture i da to nekada izaziva kontraefekt? Treba odvojiti te dvije stvari. Ocito je da ce dugorocno ustavnu reformu u BiH biti neophodno izvršiti kako bi se omogucilo efektivnije upravljanje. Ipak, EU nece postaviti direktivu niti recept za idealnu državnu strukturu BiH. To je na vama da odlucite. Kada je rijec o sadašnjim uvjetima EU, ne mislim da su oni previše teški. Uvjeren sam da ih BiH može ispunjavati i sa sadašnjom državnom strukturom. Ali, kao prvo, ovi uvjeti su neophodni. Zašto? To su prioriteti dogovoreni izmedu EU i BiH koji omogucavaju Uniji da radi s državom kako bi je dovela bliže standardima koji se primjenjuju u Uniji. Oni poštuju kljucne demokratske principe i jezgru jedinstvenog tržišta EU. Spremnost BiH da pojaca politicke i ekonomske slobode je u osnovama integracije države u EU. Sa strane EU postoji obaveza da se pomogne u implementaciji reformi i da se koriste svi instrumenti finansijske i ekonomske pomoci u tom smislu. Tri naroda Slovenski premijer Janez Janša nedavno je izjavio da je BiH veci problem u regionu nego Kosovo. Slažete li se Vi s time? Kako je i premijer objasnio prije nekog vremena, njegove rijeci pogrešno su interpretirane. Nije lako porediti ta dva pitanja, ustvari ona su poprilicno razlicita. Pitanje Kosova nije se moglo odgadati. To je hitno pitanje kojim se moralo pozabaviti. Uprkos mnogim teškocama koje su ostale, uvjeren sam da ce se emocije slegnuti i da ce Kosovo napredovati prema EU. Kosovari izgledaju veoma predani i to je dobro. A u BiH nije takva situacija... Situacija u BiH je mirnija i stabilnija, imate komparativnu prednost u smislu postojanja institucija, ali i u ekonomiji. Problemi u BiH veoma su kompleksni i drukciji. Proces izgradnje države i dostizanje pune harmonije medu tri konstitutivna naroda u BiH zahtijeva odredeno vrijeme. Najvažnije je to da BiH svoj multietnicki karakter pretvori u prednost i da to ne uzima kao izgovor za loše upravljanje, visoke poreze i kompliciranu birokratiju i možda nesposobnost da se u potpunosti preuzme odgovornost upravljanja. Smatrate li da EU daje previše pažnje i ustupaka Srbiji zbog Kosova, a da se BiH ne daje mnogo od toga uprkos napretku koji je do sada postignut? Treba biti pošten i reci da posljednjih mjeseci EU jeste više pažnje usmjerila ka Srbiji i to se možda odražavalo i u tome da se u izjavama glavno mjesto daje Srbiji. Bilo je dobrih razloga za to i to ima veze sa stabilnošcu cijelog regiona. Stabilna Srbija na putu ka EU je u interesu i BiH. S druge strane, BiH je bila na umu Vijecu za implementaciju mira, vaši lideri bili su u Briselu u februaru. Ja sam u redovnim kontaktima s ministrom Alkalajem i telefonom. Prisustvo i iznad svega Lajcakov rad pokazuje spremnost i rekao bih pojacanu predanost EU prema BiH. Ako je to nekada manje rijecima, to ne znaci da je s manje interesa. Budite sigur