Zbog širokog spektra tarifnih brojeva koje sektor metalske i elektroindustrije obuhvata, neophodno ga je analizirati odvojeno u dvije kategorije: 1. rude i bazni metali kao kategorija proizvoda sa nižim stepenom dodane vrijednosti 2. mašine, aparati i mehanički uređaji, kotlovi i vozila kao kategorija koja predstavlja grupe proizvoda sa većim stepenom dodane vrijednosti Ukupan obim razmjene metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine u 2015. godini je iznosio 8,2 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini je iznosila preko 67%, što je skoro identičan iznos prošlogodišnjem omjeru pokrivenosti uvoza izvozom, tako da možemo reći da su trendovi generalnih pokazatelja ostali nepromijenjeni u odnosu na prošlu godinu. Međutim, ako analiziramo podatke po kategorijama iz prethodne tabele vidimo da je došlo do pozitivnih pomaka u strukturi metalske i elektroindustrije BiH. Izvoz ruda i baznih metala, iako je ostvario znatan pad u odnosu na 2014. godinu (-6,24%), ostao je u vrhu liste izvoznih kategorija (samo su drvo, papir i namještaj kao kategorija ostvarile veći izvoz), a izvoz mašina, aparata i mehaničkih uređaja, kotlova i vozila slijedi na trećem mjestu sa indeksom rasta od 6,61%. Drugim riječima, proizvodi kojima se dodao veći procenat vrijednosti u Bosni i Hercegovini su ostvarili solidan rast u prošloj godini. Poznato je da je metalni sektor u Bosni i Hercegovini, uz baznu proizvodnju metala, tradicionalno najjači i najuspješniji industrijski i izvozni sektor BiH koji u prosjeku čini oko 32% od ukupnog izvoza naše zemlje. Ključni proizvodni lanci u metaloprerađivačkom sektoru u kojima, ujedno, leže i razvojni potencijali su automobilska industrija, industrija namjenske proizvodnje, aluminijska stolarija i građevinski elementi. Dobar imidž bh. metaloprerađivača na EU tržištu je jedna od najvažnijih prednosti ovog industrijskog sektora u kojem zbog kvalifikovane radne snage, povoljne cijene rada, stabilne valute i geografske blizine, prije svega EU tržištu, mnogi kupci prepoznaju naše firme kao dobre partnere. Bosanskohercegovački proizvođači autodijelova u potpunosti zavisni od izvoza i inostrane potražnje. Trenutno, autoindustrija bilježi snažan rast i visoku profitabilnost, pa se procjenjuje da je u 2015. godini većina zemalja dosegla proizvodni nivo prije recesije. Međutim, došlo je do promjena u strukturi potražnje zbog čega naše kompanije moraju strateški reagovati na te promjene ukoliko žele iskoristiti šansu. To se, prije svega, odnosi na promjene zahtjeva kupaca, strožiju zakonsku regulativu u kontekstu sigurnosti i ekologije, te povećanu dostupnost podataka. Izvoz BiH u sektoru autoindustrije je u prošloj godini iznosio 322 miliona KM (+4,7%). Bolje poslovne rezultate i u slučaju industrije namjenske proizvodnje je zasigurno omogućila povećana potražnja na svjetskom tržištu, ali ujedno i poboljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu koji se prvenstveno odnose na usvojenu Strategiju razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH. Očigledno je da je i odnos državnih i entitetskih organa nadležnih za ovu industriju ostvario određene pomake. Očekivati je da će izmjene Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške važnosti za sigurnost BiH smanjiti administrativne barijere, te da će izvozni rezultati u narednom periodu biti još bolji. Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u 2015. godini je vrijednost izvoza oružja i municije iznosila 138.898.132 KM, što je za 47,9% više u odnosu na 2014. Međutim, mnogo određeniji i precizniji su podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema kojima je Ministarstvo u prošloj godini izdalo dozvole za izvoz vojne opreme, naoružanja i proizvoda dvojne namjene u iznosu od 606,6 miliona KM, što je za 100 posto više nego u 2014. godini. Kao i proteklih godina, najviše smo izvozili municiju za vojno oružje, revolvere i pištolje. U 2015. ta je vrijednost iznosila preko 131 miliona KM, što je ujedno i 95% od ukupnog izvoza namjenske industrije Bosne i Hercegovine. Preostalih 5%, tj. 4,5 miliona KM je registrovano kao izvoz artiljerijskog oružja. Znatan rast u prošloj godini je registrovan u kategoriji proizvoda od cinka te šinskih vozila, tj. njihovih dijelova, dok se najveći pad u apsolutnom iznosu registrovao u kategoriji željeza i bakra i proizvoda od željeza i bakra, što se prvenstveno povezuje sa kretanjem cijena tih metala na svjetskoj berzi koje su u prošloj godini, ali i višegodišnjem prosjeku, ostvarile katastrofalan pad. Danas, u metalskoj i elektroindustriji Bosne i Hercegovine zaposleno je preko 35 hiljada radnika. Kao i prošlih godina, prednosti ovog sektora su tradicija u proizvodnji (iskusna radna snaga, dobar imidž metaloprerađivača na EU tržištu), pristup sirovinama, niska cijena radne snage, slobodni i neiskorišteni kapaciteti, što daje prostora strateškim partnerstvima sa domaćim i stranim investitorima. Slabosti ovog sektora se, prije svega, pronalaze u nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj od kojih zavisi održivost proizvodnje, a što je doprinijelo činjenici da usprkos dobrim izvoznim rezultatima ovaj sektor ima nisko učešće u GDP-u (oko 4%) zbog niske dodane vrijednosti i velikog postotka troška sirovine u finalnoj cijeni proizvoda. Napomena – U pdf format nalaze se tabele: Izvoz sektora metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine i Pregled vanjskotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije Bosne i Hercegovine za 2014-2015 u KM, te grafički prikazi: autodijelovi – top 10 izvoznih tržišta u 2015, izvoz oružja I municija u 2015.