Ćiro Truhelka je u Glasniku Zemaljskog muzeja 1894.godine objavio tekst pod nazivom "Običaj tetorivanja u BIH".
U jednom članku, prijičenom u „Glasniku zemaljskog muzeja“, prvi put je dr. Gluck spomenuo danas još u Bosni i Hercegovini običajno tetoviranje. Ta me je radnja potakla, te sam se prigodom svoga putovanja zanimao za taj predmet i prikupio zbirku ornamentalnih motiva bosanskog tetoviranja. Što sam tom prilikom opazio, priopćujem ovdje, nadovezujući na rečeni članak dra. Gliicka. Kao što je već dr. Gliick primijetio, mogao sam i ja konštatovati, da je osim rijetkih izuzetaka, tetoviranje jedino i splohom u katoličkog dijela naroda u Bosni običajno. Tetoviranje u žiteljstva ostalih vjera, na koje se tamo amo nailazi, nikada ne ide na račun kojeg etničkog momenta, već ga vazda valja svesti na spoljašne utjecaje. Naročito momke, koji su u vojsci služili, zaveli su kadšto drugovi da se tetoviraju, ma da im to na domu i nije običaj, pa tako dolazi, te ponegdje, ali veoma rijetko, u muslirna i pravoslavnih nailaziš na tetoviranje. Za puni tekst pratite link
Glasnik Zemaljskog muzeja je prvi naučni časopis u Bosni i Hercegovini. Prvi broj objavljen je 1889.godine i najdugovječni je časopis u BIH sa kontinuitetom izlaženja više od 130 godina. Digitalni arhiv INFOBIRO kroz projekte digitalizacije pisane kulturne baštine izvršio je diigtalizaciju i povećanje dostupnosti brojeva Glasnika u periodu od 1889 do 1940.godine. Za uvid u digitalizirane kopoije Glasnika pratite link link
Pristup ovim tekstovima i kompletnom historijskom arhivu štampe BiH je neograničen i BESPLATAN za sve registrovane korisnike digitalnog arhiva Infobiro, koji arhivu pristupaju s IP adresama iz BiH. Registrujte se još danas ovdje!