Pregled fokusa

Čevljanovići danas poznato po koridi a nekada po rudniku. U Sarajevskom listu u tekstu pod nazivom "Sa planine Ozren rudarskoj slavi u Čevljanovićima" saznajemo: Na jednom od sjevernih obronaka Ozren-planine leži neznatno selo. Čevljanovići. Na mapi generalnoj od prošle godinel badava češ ga tražiti a okolica njegova je tamo pustat planina. Sve drugčije ti se pojavlja ista okolica na novoj mapi generalnoj, koja je ovih dana izašla, tu viuiš selo do sela, rijeka Ljubina koja izpod Čevljanovića izvire, obroncima Ozren-planine sve to je tačno izvedeno, jer je selo Čevljanovići i sa okolicom došlo na glas od kada se je tamo pronašlo veliko ložište manganove rude...  Danas vadi se ruda manganova već uveliko sa pet strana. Ležište rude veoma je kompaktno te ide u luku preko sabata hoda dugačkom, kojega se južni kraj kod rijeke Ljubini smjerom od juga prama sjeveru počima i sjeverni kod Sabanke smjerom istočno sjevernim svršava. Sloj manganove rude leži prama obzoru u kutu od 35°, to dade te izlazi na površje brda, gdje se dakle ruda veoma lasno vaditi može. Debljiua sloja iznosi najmanje 40 metri, kao što se to iz položaja sloja i dubljine glavnoga šachta sada 18 metra gdje se opet na rudu došlo sasma sigurno zaključiti dade.  Poznata je stvar, da su rudari, kojim život uvjek o koncu visi svugdje pobožnji ljudi; stoga nijesu mogli niti rudari Cevljanovički propustiti prilike svetka Sv. Barbare, svetice rudara, da svetac ovaj (4. decem.) ne pretvore u slavnu svetkovinu na kojoj bi sudjelovali ne samo oni nego i cijela okolica, i zamole dakle, pošto su radnici osim nekolicine katolici, sarajevskoga kat. župnika da dodje tamo svečanu misu služiti. Pozivu tomu odazvao se je velč. g. župnik i poslao svoga kapelana fra. Bonu, kojemu se i fra. Daniel i pisatelj ovih redaka pridružio. Kako bi ste imali uvid u puni sadržaj teksta potrebno je da idete na link

“Sarajevski list” je nastao gašenjem “Bosankohercegovačkih novina”, prvih zvaničnih novina u Bosni i Hercegovini, nakon dolaska Austro-Ugarske carevine. Izlazio je u periodu od 1811. do 1914. godine. Digitalni arhiv Infobiro sadrži sva izdanja “Sarajevskog lista” u periodu od 1889. do 1896. Godine. Pristup ovim tekstovima i kompletnom historijskom arhivu štampe BiH je neograničen i BESPLATAN za sve registrovane korisnike digitalnog arhiva Infobiro, koji arhivu pristupaju s IP adresama iz BiH. Ovdje se možete registrovati.